Za 100 maraka prije pet godina mogli smo kupiti 45 kilograma hljeba, a sada tek 28 kg.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram hljeba od pšeničnog brašna u oktobru 2024, posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, koštao je 3,6 KM, a u oktobru 2019. cijena je bila 2,2 marke.
Analiziramo šta se sa cijenama događalo u proteklih pet godina, odnosno koliko je tada vrijedilo, a koliko danas vrijedi 100 KM, a ispostaviće se da je poskupjelo sve što građani svakodnevno kupuju.
Povećana je i cijena bijelog brašna, sa 1,1 na 1,4 KM, pa računica pokazuje da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kg, a sada 71 kg brašna.
Kilogram riže je sa tri skočio na 4,7 KM, što znači da smo nekada za “stotku” mogli kupiti 33,3 kg, a sada oko 21 kilogram riže.
Divljanje cijena mesa najbolje pokazuje inflaciju koja je zadesila bh. građane. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, junetina bez kosti je sa 13,3 otišla na čak 20,70 KM. U praksi, nekada smo za 100 KM mogli kupiti 7,5 kg junetine, a sad oko 4,8 kg.
Slično je i sa svinjetinom s kostima – umjesto nekadašnjih 8,4, plaćamo je 11,40 KM, što znači da umjesto 11,9 kg, za 100 KM možemo kupiti 8,8 kg.
Identična je situacija i sa piletinom, koja je sa 4,5 poskupjela na 6,7 KM, što znači da je, umjesto 22 kg, za 100 maraka možemo kupiti svega 15 kg.
U nebo su otišle i cijene mlijeka, pa za litar u tetrapaku, umjesto 1,4, izdvajamo 2,3 KM.
Računica je jednostavna, prije pet godina smo za 100 KM mogli kupiti 71 litar mlijeka, a sada tek 43.
Sjećate li se kada je ulje koštalo manje od dvije marke? Statističari su zabilježili, za litar je u oktobru 2019. trebalo izdvojiti 1,9, a pet godina kasnije 2,7 KM. Za iznos za koji smo nekad mogli kupiti skoro 53 litra ulja, sada možemo tek 37.
Kilogram šećera je sa 1,1 otišao na 1,8 KM, što znači da smo za 100 KM nekada mogli kupiti 91 kg, a sada 56 kg. Slično se desilo i sa soli – poskupjela je sa 0,8 na 1,3 KM. Dakle, umjesto 125, možemo kupiti 77 kg soli.
Mljevena kafa je sa 13,1 poskupjela na 20,8, koliko je kilogram koštao u oktobru 2024. Nekada smo, dakle, za 100 KM mogli kupiti 7,6 kg kafe, a sada tek 4,8 kilograma.
Ako se uz kafu volite zasladiti čokoladom, vjerovatno pamtite kada je kilogram bio, naravno u prosjeku, 16,40 KM. Toliko je, navode iz Agencije za statistiku BiH, kg čokolade koštao u oktobru 2019. godine, a pet godina kasnije kg košta 25,6 KM. Dakle, šest kg čokolade se “istopilo” u 3,9 kg.
Kako vrijeme prolazi, ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve teža, a građani se suočavaju s rastućim siromaštvom i sve nepovoljnijim životnim uslovima. Sve veći broj ljudi izlaz iz ove situacije traži odlaskom u zapadne zemlje, posebno države Evropske unije.
Nažalost, najranjivija kategorija stanovništva, poput penzionera, ostaje zarobljena u ovim okolnostima, često suočena s nemogućnošću osiguravanja osnovnih potreba poput tri obroka dnevno, a u nekim slučajevima čak i dva. Ova alarmantna situacija zahtijeva hitno djelovanje vlasti na svim nivoima kako bi se fokusirali na rješavanje problema koji direktno utiču na kvalitet života građana, umjesto na politička nadmudrivanja i stvaranje vještačkih kriza.
Stanje je toliko ozbiljno da se opadanje životnog standarda može primijetiti i bez dubokih analiza. Vrijednost novca je drastično smanjena, a građani su prepušteni sami sebi, bez adekvatne zaštite kroz sistemske institucije. U ovakvim okolnostima, pitanje kako ljudi uopšte preživljavaju postaje sve glasnije i urgentnije.
