(Autor teksta: Hivzija Hasandedić, "Spomenici Islamske kulture u Prozoru, godina 19...
objavljeno na portalu Lug-Prozor.info 2024. godine)
KULE, ČARDACI, KUĆE I AHARI
U Prozoru i okolini izgrađeno je za turske uprave više kula, čardaka, kuća i ahara. Na gradu postoji kula čija je baza krug i koja je po slobodnoj procjeni visoka oko 15 metara. Ona dominira Prozorom i na nju je postavljen televizijski relej. Ispod ove kule bilo je više malih na svod gradenih utvrđenja koje je Austrija porušila. U blizini Pograđa nalazio se je čardak u kome je za turske uprave bila stacionirana posada. On je davno srušen, ali taj se lokalitet i sada zove >> Čardak«. Nedaleko odavde bila je osmatračnica na kojoj je podizana zastava u vrijeme svake opasnosti. I sada se to mjesto zove Bandir a ova riječ je nastala od riječi bandera, što znači stup na koji se vješa zastava.
U staroj Borovnici živio je za turske uprave neki Dumišbeg koji je imao kulu na Potkrižu. Grcići i Fejzići imali su kule u Orašcu, a Miralemi iz Kupresa čardak. Na Odžaku u Kopčićima bila je Kopčića a u Blacama Korma- nova kula. U Lugu i Proslapu postoje lokaliteti zvani >>Kuline<< gdje su nekad bile nečije kule. U Gmićima, Dobruši i Lapsunju nalaze se toponimi >> Čardak«< što govori da su ne- kad na ovim mjestima bili nečiji čardaci.
U čaršiji se nalazila velika Muftića kuća koja je, kako je na njoj pisalo (tarih) sagrađena (1796/97) godine. U njoj je do 1878. godine bilo sjedište turskih vlasti a od tada sreskog načelstva.
U Prozoru je za turske uprave otvoreno i radilo osam ahara (musafirhana) u kojima je svaki putnik-namjernik imao besplatan konak i hranu. Fejzići su imali dva, a Don- lagići, Hadžići, Muftići, Nuhefendići, Nuspahići i Zaimovi- ći po jedan. Za Zaimovića ahar se priča da se je nalazio na mjestu gdje je danas kino sala, da je bio najveći i da je u nj moglo odsjesti po četrdeset musafira. Jašarevići na Bo- rovnici imali su takder abar.
PRIVREDNI OBJEKTI
U Prozoru je za turske uprave radilo više zanatlija koji su ovdje imali svoje radnje: tabaci (kožari), tufekčije (puškari), haddadi (kovači), habbazi (pekari), terzije (krojači), berberi (brijači) i možda još neki Uspomenutom sidžalu prozorskog kadije upisan je samo jedan zanatlija i to Mu- stafa, tabak (kozat) koji je ovdje radio 1844 godine. Prozor je od davnina poznat po izradi dobrih ćilima (prozorski ćilimi«<) koje su tkale muslimanke i koji su prodavani u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine.
U Sarajevu su između 1775. i 1789. godine radili kao ćehaje mudželitskog esnafa dvojica Prozoraca: Mula Mustafa i Mula Jusuf. Mustafa Skodža, knjigovezac iz Rame umro je u Sarajevu (1773/74) a Mula Mustafa Sofo, knjigovezački ćehaja iz Prozora u Rami umro je (1782/83) godine.
Pored zanatskih u Prozoru je bilo trgovačkih i ugosti- teljskih objekata. U spisku ostavine koja je 1275.(1858/59) godine popisana iza smrti Idrisa Fejzića stoji da je on od nekretnina ostavio u Prozoru kuću, dućan i kafanu." Spomenuti vakif Sinan-aga ostavio je ovdje tri dućana. U Prozoru je ranije bilo više dućana s čepencima koji su srušeni .
U Prozoru su radila i četiri hana: Ibrahima Grcića, Alije i Mustafe Karahodžića i Pinjin han. Grcića han je zatvoren 1938. a Alije i Mustafe Karahodžića, zvani »>Volkovi hanovi«<, pred dolazak Italijana u Prozor u oktobru 1942. godine. Posljednji vlasnik ova dva hana bio je Mujo Karahodžić, zvani Kartal. Na području Hajrulah-agine mahale u centru mjesta postojao je Pinjin han, u narodu poznat pod imenom Gubin han jer je njegov vlasnik nosio nadimak Gubo. Na Šipu u Krančićima bio je Balića han a kod Slatinske ćuprije Velića han.
