U Prozoru su, što se zna, radila samo dva mekteba: sibjan mekteb i mektebi ibtidaija. Sibjan mekteb se nalazio uz Hadži Nesuhovu (mahalsku) džamiju, ne zna se ko ga je i kada sagradio, a prestao je raditi 1910. godine. U njemu je 1306. (1889) godine bio mualim Nazif ef. Pagković i tada ga je pohađalo 40 djece.
Godine 1910. sagrađena je u današnjem parku na mjestu srušene Zaimovića džamije zgrada mektebi ibtidaije koja je imala prizemlje i sprat. Brigu oko njegove izgradnje vodili su hafiz Salih ef.Egrić, prozorski kadija i Murat ef.- Nuhefendić koji je tada premješten iz Travnika u Prozor i postavljen za prvog mualima u njemu. Za njegovu izgradnju dao je dio sredstava i Muhamed Hazim ef. Korkut (Ha- dži Mula efendija 1824-1920), muftija u Travniku.
Ovo je bila jedna od nekoliko najvećih i najljepših zgrada u Prozoru. U toku rata oštećeni su joj krov, vrata i prozori. Rješenjem narodnog odbora u Prozoru ova je zgrada srušena 1947. godine.
U Prozoru su za vrijeme austro-ugarske vladavine osnovana dva muslimanska društva:
1. Muslimanska čitaonica (kiraethana) osnovana je 1899. i radila do oko 1922. godine. Ovdje su ljudi sjedili, pili kahvu a mogli su pročitati i neke novine.
2. Muslimansko omladinsko udruženje »>Uhuvet«<, osnovano je 1912. godine. Društvo je imalo svoju kancelariju u prizemnim prostorijama mektebi ibtidaije i ovdje ostalo do okupacije 1941. godine kada je prestalo s radom.
Do rata 1940. godine ovdje su djelovali i odbori kulturno-prosvjetnih društava Gajret i Narodna uzdanica i članovi ovih društava su mnogo radili na kulturno-prosvjetnom uzdizanju muslimana ovog kraja i školovanju njihove omladine. Prva dvojica muslimana iz Prozora koje je Gajret školovao bili su Husnija Nuhefendić zvani Zlatan i Đulaga Omanović.
