U Ahmićima kod Viteza danas je obilježena 30. godišnjica ratnog zločina nad bošnjačkim civilima u tom selu, u kojem su jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Džokeri i Maturice ubile 116 osoba. Najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.
Današnjoj komemoraciji prisustvovali su brojni zvaničnici, među kojima i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, potpredsjednik FBiH Refik Lendo, bivši komandant britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga UN-a u BiH Bob Stewart te predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti, predsjednik SDA Bakir Izetbgović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
FOTO: AnadolijaTokom obilježavanja 30. godišnjice od zločina nad Bošnjacima u Ahmićima, član Predsjedništva BiH Bećirović poručio je da je trajna obaveza govoriti istinu i tražiti pravdu.
"Zločin protiv čovječnosti ne zastarijeva. Nastavit ćemo svjedočenje o prekinutim ljudskim životima, prekinutim djetinjstvima i ukradenim nadama žrtava. Naša je stalna odgovornost da prenosimo i čuvamo činjenice o svirepo ubijenim, ali i da osiguramo preživjelim stanovnicima Ahmića dostojanstven život, istinu i pravdu", kazao je Bećirović.
Istakao je da se pravosnažne presude najviših međunarodnih sudova ne mogu izbrisati i poništiti.
"Najviši svjetski sudovi su utvrdili da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija i da je počinjen genocid nad Bošnjacima. Nažalost, prijetnja od ponavljanja zločina i genocida nije otklonjena. Na sceni su i dalje političari koji otvoreno prijete Bosni i Hercegovini. Te prijetnje nemamo pravo ignorirati i potcjenjivati", naglasio je Bećirović.
Podsjetio je također da su važnu ulogu u otkrivanju istine o Ahmićima imali britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a, a jedan od prvih ljudi koji je stigao na mjesto užasnog zločina bio je pukovnik Bob Stewart.
Britanski komandant Stewart prisjetio se trenutka kada je ušao u Ahmiće sa svojim vojnicima, napominjući da nije bio svjestan šta se dešava te da su svjedočili pravoj ljudskoj strahoti.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići, u centralnoj Bosni. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad. Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Predsjednik Federacije BiH Refik Lendo je u svom obraćanju kazao da se danas sav normalan svijet sjeća zločina nad nedužnim civilima.
Naveo je da ovih dana na mnogim mjestima Bošnjaci obilježavaju stradanja svoje djece, rodbine i prijatelja.
- Bošnjaci šute, ali ne mrze, Bošnjaci šute, ali se ne svete. Mi opet hoćemo s njima da živimo, a oni neće. Oni neće da nam djeca idu u istu školu. Oni ne priznaju bosanski jezik. Jedni hoće da se odcjepe, a drugi da grade svoj hrvatski entitet. Hoće da izjednače one koji su branili Bosnu i one koji su je napadali, dijelili i činili ovakve zločine - naveo je Lendo.
Dodao je da "oni hoće od jednog naroda koji je većina u BiH da naprave manjinu i da se ništa ne pitaju".
- A ovi u Evropi se nešto boje nas muslimana Bošnjaka. Zašto? Možda se boje da nas nije previše, pa pustiše ovim dželatima da nas pobiju i protjeraju. Ali zašto? Više nikada Bošnjaci neće i ne smiju biti žrtva. Nikad više naivni i slabi. A što se tiče odluka, itekako ćemo se pitati i odlučivati o sudbini BiH, Bošnjaka, ali i svih drugih njenih građana - naveo je Lendo.
Kaže da odavde Bošnjaci šalju poruku mira i suživota komšijama, Hrvatima i Srbima, "a prijateljima u Evropi da nas ne gledaju kao žrtve, već ravnopravne partnere u razvoju demokratske BiH i demokratske Evrope".
- Poruka našim Vitežanima, ovo nikad ne zaboravite, ali istovremeno da znate da je naša budućnost u našim rukama i u našem jedinstvu - kazao je Lendo.
- Presude -
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
(ANADOLIJA / Lug-Prozor.info)
