Dr Alan Cott u svojoj knjizi „Post kao način života“ ističe da post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema, a francuski biolog, dobitnik nobelove nagrade Dr Alexis Carrel kaže: „Tokom posta u tijelu se dešavaju složeni i neobnjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih“. Takođe amerikanac Dr Herbert M. Sherlton kaže: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis, kamenu u mokraćnim putevima i žuči itd.“ Danas sve više naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg skoro pa da nema zdravog i ispravnog načina života. Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja savremenog čovjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu.
Također, japanski naučnik Josinori Ohsumi dobio Nobelovu nagradu 2016. iz medicine i fiziologija za objašnjenje procesa autofagije, koje se javlja za vrijeme posta. To je ustvari proces ćelijskog samojedenja tokom kojeg ćelija reciklira svoje biloške sastojke i oslobađa se viška štetnih materija.
U uslovima savremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovno hranimo, a sama hrana je bogata raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima, emulgatorima itd, čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje zanimljivije nego ikad. Hronični umor, glavobolja, nadutost, loša probava, razdražljivost, može značiti da vaše tijelo pati, da je puno toksina i da treba odmor. Sve češće se savjetuje najjeftinije, potpuno prirodno rješenje – post.
Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za probavu, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i pomladiti.
Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.
Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od strane našeg organizma, kada smo bolesni.
A medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi treba da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena bolešću.
U tom smislu postoji i narodna izreka:“ ako jedeš kada si bolesta, onda hraniš svoju bolest“.
KOJI SU EFEKTI POSTA?
Ako posmatramo post sa medicinskog aspekta možemo govoriti o dvije njegove dimenzije:
- tjelesnoj ili somatskoj i
- mentalnoj ili psihičkoj
Takođe efekti posta mogu se posmatrati kao preventivno ali i kao terapeutsko sredstvo.
TJELESNA SFERA
U pozitivne učinke posta po naše tijelo u fizičkom smislu navode se:
Uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj prehrani, a prije svih metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom prije svega uslovljen je pogrešnim stilom života, posebno prehrane, a uključuje u sebe povećanu koncentraciju masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog, tj. abdominalnog tipa. Ova četiri faktora imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na sva četiri pozitivno djeluje post. Jer, nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, te razumljivoi na našu kilažu.
E sada ćemo pojedinačno nešto reći o ova četiri faktora metaboličkog sindroma:
gojaznost
Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema, ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jer su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.
Znači, unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.
Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnirane su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u većem ili manjem stepenu ustezanje od hrane.
Gojaznost u SAD- u npr. je državni problem. Čak američki kongres zna o tome diskutovati jer više od 72 miliona odraslih Amerikanaca, odnosno 26,7 % je gojazno. Pretilost je postala "glavnom prijetnjom javnom zdravlju" u Sjedinjenim Državama, a stanje se svake godine pogoršava, navodi se u izvještaju američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC).
Sa fiziološkog aspekta post nastupa sa početkom korištenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena - osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage. Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne, lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd) koji su nerijetko povezuju sa pojavom malignih i drugih oboljenja.
I na kraju valja reći da višak masnog tkiva je apsolutno nepotrebni nam dio tijela koji bezrazložno dodatno zamara naše srce, jer je bogato vasularizovano.
Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira ili liječi gojaznost.
krvni pritisak
Povišen krvni prtisak je opasnost za nastanak ateroskleroze krvih sudova i posljedičnih kardiovaskularnih oboljenja, , ali i slabljenja srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, te povećana napetost krvnih žila, a post djeluje na oba ova faktora. Dijeta je pored medikamentozne terapije osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta. Možete imati najbolje tablete na svijetu ali svaki doktor će vam reći da ako želite liječiti krvni pritisak onda je na prvom mjestu dijeta, pa tek onda lijekovi.
nivo šećera u krvi
Dijabetes, koji se karakteriše nedostatkom insulina ili njegovom nefunkcionalnošću, dovodi do endotelne disfunkcije (oštećenje unutrašnjeg sloja krvnih sudova), a to predstavlja prvi korak u nastanku ateroskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se u stvari prevenira nastanak dijabetesa. Zdravstveni eksperti širom svijeta takođe, preporučuju dijetu kao metodu liječenja pacijenata u ranoj fazi šećerne bolesti, ali i u slučajevima razvijene bolesti osnova liječenja je dijeta.
Masnoće i Arteroskleroza
Ateroskleroza predstavlja ukratko nakupljanje masnih naslaga na njihovom unutrašnjem zidu. Osnova za njen nastanak su povišene masnoće u krvi, uz ostale navedene riziko faktore. Atreskleroza u konačnici dovodi do začepljenje arterija a to je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog.
Post upravo smanjuje nivo masnoća u krvi, holesterola i triglicerida koji su osnova pojave, oboljenja krvnih sudova.
Zašto je važno pričati o metaboličkom sindromu, i njegovim sastavnim koponentama? Osobe sa razvijenim metaboličkim sindromom su pod povećanim rizikom od nastanka kardiovaskularnih incidenata, a ti se incidenti klinički mogu, manifestovati kao:
- koronarna arterijska bolest (Angina pektoris, Srčani infarkt)
- cerebrovasularna bolest (TIA, Moždani udar)
- periferna arterijska bolest (klaudikacije, gangrena)
Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo te, kardiovaskularne bolesti. Vrlo interesantno, ali i istinito: Stanovništvo se najviše boji raka, a ustvari najviše umire od kardiovaskularnih bolesti.
Autor:Mr.sci.med. Adem Zalihić
