Pohod na Crni vrh: 31.7.2021. // Federalna.ba
Memorijalnim pohodom pod nazivom "Pohod na Crni Vrh - Marš mira, marš slobode", te učenjem tradicionalnog mevluda u Prozoru, danas je obilježena 28. godišnjica zločina nad Bošnjacima u općini Prozor.
Program obilježavanja stradanja Bošnjaka Prozora započeo je tradicionalnim
pohodom i to stazom kojom su logoraši vođeni do mjesta egzekucije,
a to je lokalitet Crnog vrha.
Program se dalje nastavio učenjem Jasina na šehidskom mezarju u Prozoru, te
radicionalnim Mevludom u Čaršijskoj džamiji u Prozoru.
Pohod na Crni Vrh 2021.
Ono što posebno uznemirava, ali i boli porodice žrtava je činjenica da
za zločin počinjen na Crnom vrhu niko nije odgovarao.
Naime, prije 28 godina, 31. jula 1993. godine pripadnici tzv. Hrvatskog vijeća
odbrane odveli su 54 prozorska Bošnjaka iz logora u Srednjoj školi na područje
Crnog vrha, povezali ih žicom u “živi štit“, krećući se preko Makljena prema
položajima Armije RBiH. Ubijena su 23 logoraša, a ostali su se uspjeli
osloboditi bijegom u šumu. Do danas za ovaj zločin niko nije odgovarao.
Spisak ubijenih 31.7.1993. godine u „živom štitu“ na Crnom vrhu:
1. Agić (Bajro) Džafer, rođen 1957. godine
2. Agić (Ismet) Mehmed, rođen 1971. godine
3. Berić (Huso) Ismet, rođen 1958. godine
4. Grcić (Hamo) Zijad, rođen 1975. godine
5. Hadžibegović (Safet) Fahrija, rođen 1955. godine
6. Hadžić (Đulaga) Samir, rođen 1965. godine
7. Kmetaš (Zlatif) Bećir, rođen 1965. godine
8. Letica (Mustafa) Ramiz, rođen 1965. godine
9. Letica (Ibro) Rasim, rođen 1963. godine
10. Munikoza (Mustafa) Ibro, rođen 1943. godine
11. Osmić (Dervo) Enver, rođen 1974. godine
12. Pilav (Ibro) Hazim, rođen 1951. godine
13. Pilav (Alija) Husein, rođen 1967. godine
14. Pilav (Idriz) Ismet, rođen 1961. godine
15. Pilav (Idriz) Omer, rođen 1956. godine
16. Pračić (Osman) Muharem 1962. godine
17. Purgić (Ibro) Selim, rođen 1965. godine
18. Šabić (Alija) Edin, rođen 1972. godine
19. Šabić (Avdo) Emir, rođen 1969. godine
20. Šabić (Dervo) Mujo, rođen 1957. godine
21. Trtić (Ahmet) Abdulah, rođen 1957. godine
22. Ugarak (Juso) Zajko, rođen 1952. godine
23. Zajmović (Fahrudin) Armin, rođen 1975. godine
24. Logo Dževad
ZLOČIN NAD BOŠNJACIMA U PROZORU
Hrvatska vojska (HV) i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) su 23. oktobra 1992.
godine, masovnom upotrebom teških artiljerijskih oruđa,
oklopno-mehanizovanih sredstava ratovanja, kao i masovnom upotrebom
pješadijskih jedinica, napali grad Prozor. Tom prilikom angažovane vojne
jedinice su izvršile teško bombardovanje gradskog središta, što je izazvalo
velike materijalne štete na stambenim i privrednim objektima u dijelu grada
kojeg su uglavnom, naseljavali, Bošnjaci. Prilikom ulaska u grad navedene
snage su ubile i teže i lakše ranile više lica.
Po ulasku u Prozor HV i HVO su svo bošnjačko stanovništvo koje nije uspjelo
da izbjegne prema Jablanici ili u obližnje šume deportovalo u unaprijed
pripremljene zatočeničke objekte, a vojno sposobne muškarce u prve logore na
području paradržavne hrvatske (Republike Hrvatske) tvorevine Hrvatske
Zajednice Herceg-Bosne (u skladištu Teritorijalne odbrane u Prozoru, fabrici
“UNIS” i školskim objektima – u selima Ripci, Jaklići, Šćit, itd.). Prilikom
zauzimanja Prozora i neposredno poslije toga, pomenute vojne snage su
zapalile 71 bošnjačku kuću, zatim 39 ugostiteljskih i 11 drugih privrednih
objekata u vlasništvu Bošnjaka, te oduzele 110 motornih vozila različitih
tipova i namjene.
Hrvatske snage su na području Općine Prozor izvršile brojne masovne i
pojedinačne pokolje bošnjačkog civilnog stanovništva, posebno u sljedećim
naseljima: Blace, Klek, Parcani, Paroš, Tolovac, Duge, Škrobućani,
Tošćanica, Orašac, Lapsunj, Heljdovi, Here, Šćipe, Krančići, Donja Vast i
dr.
U toku 1993. godine HVO je izvršio skoro potpuno protjerivanje bošnjačkog
stanovništva sa okupirane teritorije. Vojno sposobni Bošnjaci (oko 1.000) su
deportovani u logore u Prozoru ili zapadnoj Hercegovini.
Dana 28. avgusta 1993. HVO je uhapsio preostalo civilno stanovništvo,
potovario ih u kamione i preko sela Kućani protjerao. Tada je u jednom
klasičnom getu u dijelu Prozora koji se zove Pograđe, HVO ostavio da
životare ukupno 128 lica bošnjačke nacionalnosti, uglavnom članove porodica
majstora koji su bili potrebni za održavanje ratne teknike HVO-a.
U toku zatočenja u logorima HVO-a naročito su bili torturi izloženi logoraši
u Vatrogasnom domu u Prozoru i Srednjoškolskom centru, gdje su premlaćivani
i mučeni do smrti. Postoje brojne izjave o strijeljanju civila Bošnjaka na
lokalitetu Duška Kosa (danas je to deponija smeća). Desetine žena i
djevojaka je silovano, a zabilježena su i seksualna iživljavanja nad
muškarcima, među njima i prisiljavanje na seksualni odnos sa krmačom.
Dana 31. jula 1993. godine pripadnici vojne policije HVO brigade “Rama” su
iz logora u Srednjoškolskom centru u Prozoru izveli više od 50 logoraša i
koristili ih kao živi štit na Crnom Vrhu (Makljen) protiv pripadnika Armije
Bosne i Hercegovine, koje su povezali u dvije grupe. Od toga je jedna grupa
od 26 logoraša uspjela da pobjegne na teritoriju pod kontrolom Armije Bosne
i Hercegovine, a drugu su pripadnici HVO-a jednostavno s leđa likvidirali.
Njihova tijela su pronađena i ekshumirana iz sekundarne masovne grobnice u
selu Lapsunj 24. septembra 1998. godine (ukupno 21 tijelo).
Hrvatske snage su potpuno uništile sljedeća bošnjačka naselja: Tošćanica,
Lizoperci, Grevići, Gračac, Ustirama, Heljdovi, Klek, Gračanica, Paroš,
Parcani, Gorica, Škrobućani, Munikoze, Prajina, Donji i Gornji Krančići, Lug
Donji i Gornji Višnjani, Blace, Here, Lapsunj, Kovačevo Polje, Varvata i
Orašac.
U Prozoru (na području Općine) je ubijeno 254 Bošnjaka: muškaraca, žena i
djeca, piše portal Lug-Prozor.info.
