Danas se napunjava 27 godina od raspuštanja UZP logora Heliodrom!
Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih. Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a. U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.
Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne - Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.
Predstavnici nekoliko udruženja logoraša iz Hercegovine predvođeni članovima Udruženja logoraša Mostar koji su bili organizatori, položili su cvijeće i odali počast ubijenim logorašima logora Heliodrom, na 27. godišnjicu zatvaranja ovog zloglasnog logora kroz koji je prošlo oko deset hiljada nedužnih ljudi, uglavnom Bošnjaka Mostara.
Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović podsjetio je da je veliki broj logoraša na današnji dan 1994. dočekao slobodu, te da svi oni na 19. mart gledaju kao na drugi rođendan.
- Tog vremena se trebamo sjećati, a ovo je jedan od načina kojim podsjećamo na to vrijeme. Želimo da se to više nikada i nikome ne dogodi. Bio sam u pet logora, a ovdje sam se najduže zadržao. I ovaj logor je sinonim oduzimanja prava i sloboda. Željeli smo pred zgradom koju smo tada zvali 'centralni zatvor' danas položiti cvijeće, jer je ona ustvari bila mjesto mučenja, međutim to nam nije dozvoljeno. Zaposlenici Javne ustanove Fakultet prirodno-matematičkih znanosti nam to nisu dozvolili, iako je zgrada u ovom trenutku napuštena i neupotrebljiva. I to je sraman čin jedne obrazovne institucije koja bi mlade trebala učiti da budu dobri ljudi - rekao je Hajdarović.
I Edin Batlak, bivši logoraš koji je na Heliodromu proveo skoro 300 dana rekao je da je 19. mart njegov drugi rođendan, uz žal što se danas nije moglo do zgrade nekadašnjeg "centralnog zatvora".
- Neposredno pred naš dolazak zatvorili su kapiju ispred 'centralnog zatvora'. I to govori nešto o onima koji baštine politiku takozvane Herceg-Bosne, koja nas je držala zatvorenim ovdje. Ponosan sam što među nama danas nema mržnje, jer da ima sigurno bi neko od nas bio spreman i na loša djela. Pozivam sve ljude u Bosni i Hercegovini da imaju dužni pijetet prema svima koji su stradali u logorima. Neosnovano zatočeništvo je ratni zločin. Nedužni civili u ovakvim logorima dio su optužnice haških osuđenika – Jadranka Prilića i njegove bratije. Ovdje smo danas sjetni, ali i radosni, i vjerujte mi – istina je kada kažem da ono što smo ovdje preživjeli ne želim nikome, pa ni najvećem neprijatelju - kazao je Batlak.
